Programi kulturno-duhovne manifestacije „Trg od ćirilice” nastavljeni su preksinoć u porti Crkve Svetog Spasa na Toploj u Herceg Novom. Tema večeri bila je „Pokradene svetinje: oltar i jezik”.
O sudbini Svete Sofije carigradske, vizantijske crkve koja je u naše dane po drugi put pretvorena u džamiju govorio je protojerej-stavrofor dr
Darko Đogo, a o otimanju i pretvaranju srpskog kulturnog nasleđa u tuđe govorili su protojerej-stavrofor prof. dr
Boris Brajović, dr
Goran Komar i
Dragan Davidović. Medijatorka programa bila je
Branka Denda.
O aktuelnoj temi, ponovnom „preimenovanju” Svete Sofije - hrama Hrista Premudrosti Božije, jedne od najznačajnijih ne samo pravoslavnih već hrišćanskih svetinja, koja se nalazi u Istanbulu, nekadašnjem vizantijskom Carigradu, nakon skoro jednog vijeka, ponovo u islamski religijski objekat, govorio je dr Đogo. Odnosno, to je učino Redžip Tajip Erdoan, turski predsjednik, nakon što je jedan drugi turski predsjednik, Ataturk, reformator, smatrao da Aja Sofija pripada svima, i da zato treba biti muzej. Po dr Đogu, suština procesa, naročito političkog, često je saživljena sa metafizičkim procesima, i to kontinuirano, iako se to uvijek ne može na prvi pogled sagledati. Odnosno, to je u konkretnom pitanje definisanja identiteta. I zato se to uvijek reflektuje i na život savremenog čovjeka. Đogo ističe i da se ne može biti indiferentan prema nekim pitanjima, kao što je i ova ponovna prenamjena ove svetinje.
Na to se nadovezala i druga tema, ali koja se više odnosila na pitanje zaštite spomenika Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda u regionu. Kako se čulo, mnogo što od tih spomenika je uništeno u prirodnim stihijama, ratovima, ali i našom nebrigom, ili nedovoljnom angažovanošću. Na konkretnim primjerima iz Hrvatske i BiH govorio je Davidović.
Potom se prisutnima obratio prof. dr Boris Brajović, koji je u svom izlaganju pokušao da odgonetne što je ono što čini srpski narod, što je njegova suština, a koja se sada pokušava negirati, prekrojiti, izokrenuti, i koja se vidljivo p(r)okazala kroz nedavne litije. I koja, iako se možda ne može racionalno objasniti, evidentno i dalje suštinski biva, i dokazuje da jesmo ti koji jesmo, a formulisana je u rečenicu - „Ne damo svetinje”. Po njemu suština našeg identiteta, naše kolektivne ličnosti kao naroda, po dr Brajoviću je dodatno potcrtana pripadnošću pravoslavlju.
– Oltar i jezik, dva su pojma koja određuju srpski identitet najsuštinskije. Bez njih srpski narod ne bi bio narod sa „jedinstvenim matičnim brojem”. I inkulturacija srpskog naroda kao zajednice oltarsko-jezičke, u kojoj se ono nacionalno, srpsko i slovensko, povezalo sa onim nadnacionalnim, hrišćanskim. I tu su dva događaja koja se ne mogu posmatrati odvojeno, a to je djelovanje Sv. braće Kirila i Metodija i Sv. Save - rekao je dr Brajović između ostalog obraćajući se publici.
Publicista Komar, pak, govorio je o istoriji Herceg Novog i čuvenom Morejskom ratu.
Ž.J.
Večeras na „Trgu od ćirilice” podsjećanje na Ljubu NenadovićaVečeras u 21 čas u porti Crkve Svetoga Spasa na Toploj (Herceg Novi) biće obilježeno 125 godina od smrti Ljube Nenadovića. O Nenadovićevim knjigama „Pisma iz Italije” i „O Crnogorcima” govore dr Živko Đurković i protojerej Miodrag Todorović
U nastavku splet crnogorskih pjesama i igara izvešće KUD „Kopaonik” iz Leposavića.